Bosna i Hercegovina
81
RSF indeks svake godine procjenjuje slobodu štampe širom svijeta analizirajući pluralizam, nezavisnost medija i pritiske na novinare. U 2024. godini, Bosna i Hercegovina je zauzela 81. mjesto od 180 i nalazi se među zemljama u problematičnoj situaciji.
18
IREX vibrirajući barometar
Dinamički informacioni barometar analizira proizvodnju, širenje, potrošnju i korištenje informacija. U 2024. godini, Bosna i Hercegovina je klasifikovana u kategoriji „Prilično dinamično“ (<21): ova zemlja ima kvalitetne i relativno nezavisne informacije, dostupne većini.
38
Medijska edukacija
Indeks medijske pismenosti za 2023. godinu rangira zemlje na osnovu njihove otpornosti na dezinformacije i pogrešne informacije. Bosna i Hercegovina je rangirana među zemljama najranjivijima na dezinformacije, posljednja skupina na ljestvici.
114
Percepcija korupcije
CPI rangira 180 zemalja i teritorija širom svijeta prema percipiranom nivou korupcije u javnom sektoru, ocjenjujući ih na skali od 0 (puno korumpcije) do 100 (bez korupcije). Bosna i Hercegovina će 2024. godine postići rezultat 33/100 (-2 u odnosu na 2023. godinu).
Fragmentirani medijski pejzaž
Bosna i Hercegovina ima vrlo fragmentiran medijski pejzaž, s oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina, gotovo 200 časopisa i oko 600 web stranica s vijestima. Međutim, ovo mnoštvo medija ne osigurava istinski pluralizam informacija zbog političke i etničke polarizacije koja snažno utječe na medijski sadržaj.
Snažan vanjski utjecaj
Pored domaćih medija, strane novinske agencije i međunarodni mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja u Bosni i Hercegovini. Nadalje, mediji iz drugih zemalja istog jezičkog područja, posebno srbijanski tabloidi, imaju značajan utjecaj, ponekad pojačavajući polarizaciju i dezinformacije.
Sloboda štampe pod pritiskom
Bosanski novinari suočavaju se sa sve većim političkim i ekonomskim pritiskom. Nedavno ponovno uvedena kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja, rizikujući obeshrabrivanje kritičkog novinarstva i povećanje autocenzure.
Važnost nezavisnih medija
Suočeni s ovim izazovima, nezavisni online mediji poput BIRN BIH, CIN, Istinomjer i Raskrikavanje nude bitnu alternativu kroz svoju posvećenost istraživačkom novinarstvu. Istovremeno, nekoliko inicijativa jača medijska edukacija, uključujući neformalnu mrežu zainteresovanih strana pokrenutu 2019. godine i Dane medijskog obrazovanja, organizovane uz podršku Vijeća Evrope.
Nezavisni mediji i stranice za provjeru činjenica u Bosni
Raskrinkavanje.ba
Platforma posvećena provjeravanju činjenica, koju su razvili Udruženje građana & “Zašto ne” (Udruženje građana “Zašto ne”). Ona se fokusira na razotkrivanje dezinformacija i analizu medijskog sadržaja u Bosni i Hercegovini.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Neprofitni istraživački centar koji ispituje korupciju, organizirani kriminal i druge sistemske nepravilnosti u Bosni i Hercegovini. CIN objavljuje istraživačke članke i održava online baze podataka kako bi promovirao transparentnost.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH)
Kao dio regionalne mreže BIRN-a, BIRN BiH se specijalizirao za praćenje i izvještavanje o suđenjima za ratne zločine i drugim važnim pravosudnim procesima u zemlji.
