Skip to main content

Definicija

Hijerarhija vijesti odnosi se na način na koji mediji klasifikuju i daju prioritet informacijama, od najvažnijih do najmanje važnih. Ovo rangiranje utiče na količinu prostora koja se daje vijesti (na naslovnoj stranici novina, na početku TV informativnog programa) i količinu vremena posvećenog toj vijesti.

Zašto su neke informacije istaknutije od drugih?

Novinari kolektivno odlučuju o temama koje će se obrađivati ​​i kako ih treba istaknuti tokom uredničkih sastanaka . Prilikom određivanja prioriteta u obzir dolazi nekoliko kriterija:

  • Važnost događaja : Veliki događaj (politička kriza, prirodna katastrofa, međunarodni događaj) imat će veći prioritet.
  • Aktuelni događaji (činjenični i nedavni) : Što je informacija novija, veća je vjerovatnoća da će biti na vrhu medijske pažnje.
  • Uticaj na publiku : Informacije koje direktno utiču na čitaoca ili gledaoca biće istaknute.
  • Zakoni blizine : Novinari uzimaju u obzir nekoliko vrsta blizine:
    • Geografski : Lokalni događaj će biti vidljiviji relevantnoj publici.
    • Kulturni aspekt : ​​Tema koja se dotiče zajedničke kulture privući će više pažnje.
    • Emotivno : Činjenice koje izazivaju snažnu reakciju često će biti šire izvještavane.
  • Format medija : Kontinuirani informativni kanal neće isticati iste teme kao mjesečne ili specijalizirane novine.
  • Ciljna publika : Mediji namijenjeni mladima, stručnjacima ili široj javnosti neće birati iste teme.
  • Medijska orijentacija (uređivačka linija) : Svaki medij ima uređivačku liniju , odnosno vlastiti identitet koji utječe na izbor i tretman informacija.

Uvodnik: utjecajni faktor

Uređivačka linija medijske kuće odgovara vrijednostima, tonu i tematskim izborima koji vode njeno izvještavanje.

Primjeri:

  • Poslovni medij će istaknuti informacije vezane za finansije i poslovanje.
  • Političke novine će događaj predstaviti drugačije, ovisno o njegovoj ideološkoj orijentaciji.
  • Omladinski sajt će birati teme koje su pristupačne i relevantne mladim čitaocima.

Različita hijerarhija informacija u zavisnosti od vremena i trenutnih problema

Hijerarhija informacija nije fiksna : ona se razvija u skladu s historijskim, društvenim i tehnološkim kontekstima. Neke teme vremenom dobijaju na značaju, dok druge gube na relevantnosti.

Na primjer:

  • U 20. vijeku , međunarodne vijesti su često bile dominantno orijentisane na svjetske ratove, Hladni rat ili velika naučna otkrića.
  • Od 2000-ih , pitanja zaštite okoliša (globalno zagrijavanje, biodiverzitet) dobila su sve više medijske pažnje nego prije.
  • Tokom pandemije COVID-19 , zdravstvene informacije su zauzele centralno mjesto, potiskujući druge teme u drugi plan.
  • Razvojem društvenih mreža , viralni fenomeni i rasprave o mišljenjima imaju veću težinu nego prije.

Mediji se stoga prilagođavaju trenutnim problemima i očekivanjima javnosti, što direktno utiče na način na koji se informacije klasifikuju i šire.

Subjektivna i upitna hijerarhija

Hijerarhija informacija nije egzaktna nauka i često je predmet rasprave. Redakcije svakodnevno donose odluke, a javnost ih može osporiti.

  • Ne postoje fiksna pravila za definisanje koje su informacije najvažnije.
  • Neke teme mogu biti nedovoljno izvještavane ili, naprotiv, previše izvještavane .
  • Etički i profesionalni kodeksi ponašanja medija podsjećaju na novinarska pravila, ali ne nameću preciznu hijerarhiju.

Zašto dovoditi u pitanje hijerarhiju informacija?

  • Razviti kritički um u pogledu medijskog izbora.
  • Da bismo razumjeli zašto određene teme dominiraju vijestima .
  • Da diverzificira svoje izvore i dobije uravnoteženiji pogled na informacije.

✨ Širenje informacija uvijek je rezultat izbora. Bitno je biti svjestan toga kako biste bolje razumjeli medije i razvili vlastitu kritičku perspektivu!