Skip to main content

Govor mržnje je izražavanje koje ima za cilj omalovažavanje, odbacivanje ili prijetnju osobi ili grupi na osnovu karakteristika kao što su rasa, spol, seksualna orijentacija, religija ili nacionalnost. Može biti u obliku teksta, slika, video zapisa ili audio poruka, a kada se izražava javno, može podsticati neprijateljsko ili nasilno ponašanje. To se naziva podsticanje na mržnju .

Mehanizmi korišteni u govoru mržnje

  • Pristrasnost homogenosti : Tendencija vjerovanja da svi članovi zajednice dijele iste osobine, posebno fizičke, što pojačava stereotipe. („svi isti“)

(za daljnji pristup linku do resursa > Pristrasnost homogenosti )

  • Stereotipi : Pojednostavljene i često negativne reprezentacije društvene grupe koje pojačavaju predrasude.
  • Animalizacija : Pripisivanje životinjskih karakteristika ljudskoj grupi kako bi se ona dehumanizirala i opravdalo nasilno ponašanje prema njoj.
  • Lažne optužbe : Glasine i laži koje kruže internetom mogu stvoriti neopravdanu mržnju i dovesti do nasilnih djela.
  • Teorije zavjere : Vjerovanje u teorije zavjere koje traže žrtvenog jarca i podstiču paranoju, poput „velike zamjene“ ili antisemitski mitovi.

Ovi mehanizmi, često zasnovani na predrasudama i dezinformacijama, pojačavaju društvene podjele i diskriminaciju. Nedostatak kritičkog mišljenja podstiče širenje sve nasilnijeg diskursa. Suočeni s ovom vrstom poruke, potrebno ih je preispitivati ​​i osporavati, praveći razliku između mišljenja i činjenica.

>>> link do članka „ Šta je informacija ? (Činjenice VS Mišljenje)“

Plodno tlo: internet i društvene mreže

S internetom, govor mržnje se širi brže i šire nego ikad prije. Društvene platforme omogućavaju svima da objavljuju, dijele i komentiraju sadržaj bez nužne moderacije. Poruke mržnje, često šokantne i emocionalno nabijene, generiraju više interakcija (klikova, dijeljenja, komentara), što potiče njihovu viralnost.

👉 Algoritamska logika ide u prilog ovom sadržaju: ono što šokira, dijeli ili izaziva reakciju često se više ističe nego ono što umiruje ili nijansira.

👉 Anonimnost ili distanca od ekrana uklanjaju odgovornost s autora ovih komentara, koji ne mjere uvijek stvarni utjecaj svojih riječi.

Svakog dana se na digitalnim platformama objavljuju milijarde sadržaja. Nekoliko brojki daje predstavu o razmjerama ovog fenomena:

  • 🐦 X (bivši Twitter) : 500 miliona objava dnevno
  • 🎥 YouTube : 300 sati videa se postavlja svake minute
  • 💬 Facebook Messenger : više od 100 milijardi poruka se šalje svaki dan
  • 📱 TikTok : preko 30 miliona aktivnih korisnika dnevno

👉 Naravno, samo mali dio ovog sadržaja je pun mržnje. Ali ovaj stalni i eksponencijalni tok stvara ekosistem u kojem govor mržnje može cirkulirati velikom brzinom i ponekad promaknuti ispod radara moderiranja (kada ga uopće ima!) . Sve što je potrebno je da se provokativna ili stigmatizirajuća poruka prihvati, komentira ili prenese kako bi došla do hiljada, čak i miliona ljudi.

Neki sadržaji se čak šire automatski pomoću botova (automatiziranog softvera) sposobnih za masovno širenje ciljanih poruka. Ove tehnike su uočene, na primjer, tokom predsjedničke kampanje Donalda Trumpa , gdje su botovi emitirali personalizirane poruke biračima kako bi utjecali na njihovo mišljenje.

Ovaj fenomen doprinosi predoziranju sadržajem , gdje se kvalitetne informacije guše u okeanu viralnih, površnih ili manipulativnih publikacija.

Ekonomski model koji favorizuje polarizirajući sadržaj

Nije slučajno da sadržaj mržnje ili razdora ima tendenciju da se češće pojavljuje od ostalog sadržaja: on privlači pažnju . A upravo tu pažnju digitalne platforme traže.

Društvene mreže se oslanjaju na poslovni model zasnovan na pažnji i angažmanu . Poput novina ili televizije, one prodaju reklamni prostor. Ali da bi se oglasi vidjeli, korisnici moraju ostati povezani što je duže moguće. Da bi se to postiglo, platforme:

  • prikupljaju masu ličnih podataka (geolokacija, interakcije, emoji, vrijeme povezivanja itd.),
  • analizirati ove podatke kako bi se ciljalo na sadržaj koji će najvjerovatnije privući pažnju ,
  • prilagoditi svoje algoritme u skladu s tim.

A ono što nam najviše privlači pažnju… često je senzacionalno, šokantno, emotivno . Ne nijansirane činjenice ili konstruktivne debate.

Algoritmi nisu eksplicitno dizajnirani za širenje govora mržnje. Ali ovaj sadržaj je među najzanimljivijim i stoga prirodno pronalazi plodno tlo u algoritamskom okruženju društvenih medija.

>>> link do članka „ Viralnost i informacije na društvenim mrežama “

A šta je sa tradicionalnim medijima?

Govor mržnje ne kruži samo na društvenim mrežama. Neki mediji također učestvuju u njegovom širenju , dobrovoljno ili ne.

To se može uraditi putem:

  • neprovjereno prenošenje glasina ili lažnih informacija,
  • trivijalizacija diskriminatornih izjava , pod krinkom „debate“,
  • ponovljeni poziv ličnosti poznatih po svojim ekstremnim izjavama,
  • ili čak senzacionalističke naslove , koji izazivaju strahove ili podjele.
🗞 Primjer: Na Zapadnom Balkanu, medijske kuće poput RT Balkan , povezane s ruskom strategijom utjecaja, prenose antizapadne ili proruske narative i potiču nepovjerenje prema Europskoj uniji ili NATO-u. Ovakav sadržaj može naglasiti etničke podjele i oživjeti historijske tenzije.🗨️ Na Kosovu, stručnjaci poput Bode Webera upozoravaju na to kako neki mediji podstiču međuetničke tenzije kroz narative o žrtvama, pretjerane generalizacije i pristrasno izvještavanje o sukobima. Ovi narativi podstiču stereotipe, podstiču radikalizaciju i mogu dovesti do stvarnog nasilja. ( https://kossev.info/ )

Prijetnja demokratiji i ljudskim pravima

Govor mržnje potkopava društvenu koheziju, ljudska prava, mir, stabilnost i poštovanje različitosti. Potkopava zajedničke vrijednosti i često dovodi do društvenih tenzija i nasilja. Također može ometati demokratsku debatu polarizirajući mišljenja.

▶️ Član 20 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima zahtijeva od država da zabrane svako podsticanje na mržnju ili nasilje.

▶️ UN je 2021. godine proglasio 18. juni Međunarodnim danom borbe protiv govora mržnje , ističući važnost suzbijanja ove pošasti.

Kako se boriti protiv širenja govora mržnje?

  • Jačanje medijske i informacijske pismenosti : naučiti prepoznavati govor mržnje, stereotipe i razlikovati činjenice od mišljenja.
  • Razvijajte kritičko mišljenje : propitujte izvore, unakrsno provjeravajte informacije, otkrivajte manipulacije.
  • Potaknite inkluzivni govor : istaknite glasove koji se zalažu za dijalog, toleranciju i poštovanje različitosti.
  • Prijavite govor mržnje na društvenim mrežama, u komentarima ili u medijima.