1- Šta je sajber-maltretiranje?
Sajber-maltretiranje se odnosi na bilo koji oblik uznemiravanja koji se provodi putem digitalnih sredstava komunikacije: društvenih mreža, instant poruka, foruma, online igara itd. Može poprimiti različite oblike, ali uvijek ima jednu zajedničku stvar: cilj mu je nanijeti štetu osobi, više puta i namjerno , iskorištavajući viralnost i anonimnost koju nudi internet.
Samo zato što se dešava online ne znači da “nije ozbiljno”: psihološke posljedice mogu biti jednako ozbiljne – ili čak i ozbiljnije – nego u stvarnom životu.
2- U kojim oblicima se može pojaviti?
Kibernetičko nasilje se može manifestovati na različite načine:
- Ponovljene uvrede, ruganje ili ponižavanje (u komentarima, privatnim porukama, pričama itd.)
- Širenje intimnih fotografija ili videa bez pristanka
- Krađa identiteta radi obmane ili narušavanja nečijeg ugleda
- Glasine i lažne informacije su se široko dijelile
- Prijetnje , ucjena ili zastrašivanje
- Grupno uznemiravanje (digitalne racije) : grupa ljudi cilja žrtvu komentarima mržnje ili nasiljem
Digitalno proganjanje : praćenje i nadzor nekoga na internetu na nametljiv način
3- Kako funkcioniše sajber-maltretiranje?
Ova vrsta uznemiravanja zasniva se na nekoliko dobro poznatih mehanizama:
- Anonimnost ili pseudoanonimnost koja počiniocima daje osjećaj nekažnjivosti
- Viralnost : Štetni sadržaj mogu vidjeti, podijeliti i komentirati hiljade ljudi u roku od nekoliko sati.
- Trajnost : Ponižavajući sadržaj ostaje dostupan dugo vremena i može se ponovo pojaviti u bilo kojem trenutku.
- Trivijalizacija pod krinkom humora : neki mladi nasilnici misle da je “to šala” i ne shvataju ozbiljnost svojih postupaka
4- Rješenja za izbjegavanje utapanja u toku
Prema studiji koju je SZO objavila u martu 2024. godine , svaka šesta mlada osoba prijavila je da je bila uznemiravana na internetu između 2018. i 2022. godine. Ova studija, provedena u 44 zemlje i regije u Evropi i Centralnoj Aziji, otkriva zabrinjavajući trend: uznemiravanje na internetu je u porastu , posebno među adolescentima uzrasta od 13 do 15 godina.
- 16% mladih kaže da su bili žrtve sajber-maltretiranja (uvredljive poruke, ruganje, prijetnje itd.).
- 11% priznaje da su i sami uznemiravali nekoga na internetu – dokaz da ova pojava može uticati i na one koji ne procjenjuju uvijek njen obim.
- Kibernetičko nasilje je češće među djevojčicama , posebno u školskim okruženjima gdje je društveni pritisak visok.
Na Zapadnom Balkanu , tačne brojke variraju od zemlje do zemlje, ali lokalna istraživanja potvrđuju da je trend sličan: društvene mreže postale su svakodnevno mjesto uznemiravanja mnogih mladih ljudi.
👉 Ova studija ističe hitnu potrebu za digitalnim obrazovanjem za mlade ljude, porodice, nastavnike i vlasti. Bolje razumijevanje ovog fenomena je korak ka zaštiti nas samih od njega.
📚 Izvor: WHO/Evropa – Jedno od šestero djece je žrtva sajber-maltretiranja
5 – Koje sankcije postoje za počinitelje sajber maltretiranja?
U mnogim evropskim zemljama, sajber-maltretiranje je prepoznato kao krivično djelo , baš kao i tradicionalno uznemiravanje.
Na evropskom nivou:
- Zakon o digitalnim uslugama (DSA) , koji je stupio na snagu 2024. godine, zahtijeva od velikih platformi da bolje moderiraju sadržaj mržnje i olakšaju prijavljivanje. Platforme moraju brzo reagovati na ilegalni sadržaj.
- Evropska unija također promovira bolju zaštitu maloljetnika na internetu , uključujući i zaštitu od uznemiravanja i mržnje.
Na Zapadnom Balkanu:
Svaka zemlja ima svoje zakone, ali većina se postepeno približava evropskim standardima:
- U Srbiji se uznemiravanje, uključujući i uznemiravanje na internetu, može krivično goniti prema članovima Krivičnog zakona koji se odnose na povredu dostojanstva ili prijetnje.
- U Bosni i Hercegovini , uznemiravanje još nije posebno definirano u svim kantonima, ali neki slučajevi mogu biti ocijenjeni kao “ugrožavanje” ili “podsticanje mržnje”.
- U Albaniji , Zakon o sajber sigurnosti (2020) se bavi nekim online zlostavljanjem, ali nevladine organizacije pozivaju na jasniju definiciju sajber maltretiranja.
- Crna Gora , Sjeverna Makedonija i Kosovo sarađuju s organizacijama poput Vijeća Evrope kako bi uskladile svoje zakonodavstvo sa standardima digitalne zaštite .
U svim slučajevima, podnošenje žalbe je moguće , a žrtve se moraju ohrabriti da ostvare svoja prava.
6- Šta trebam učiniti ako sam žrtva ili svjedok sajber maltretiranja?
Niste sami , i postoje rješenja.
Evo nekoliko koraka koje treba slijediti:
Ako ste žrtva:
- Ne odgovarajte na poruke ili komentare pune mržnje
- Napravite snimke ekrana poruka, profila, datuma, sadržaja (važni digitalni dokazi)
- Blokirajte ili prijavite uznemirujuće račune na relevantnoj platformi
- Razgovarajte s odraslom osobom kojoj vjerujete , nastavnikom, roditeljem ili stručnjakom
- Kontaktirajte organizaciju za podršku žrtvama ili, u nekim slučajevima, organe za provođenje zakona
Ako ste svjedok:
- Podržite žrtvu : jednostavna poruka solidarnosti može napraviti veliku razliku
- Prijavite sadržaj ili autora platformi
- Ne dijelite štetan sadržaj , čak ni “da biste se hvalili”: to podstiče nasilje
- Ponudite svoju pomoć : uputite žrtvu na ljude ili udruženja koja pružaju pomoć
Sajber-maltretiranje nije neizbježno. Bolje razumijevanje njegovih mehanizama, znanje o tome kako reagovati i zajedničko djelovanje mogu napraviti veliku razliku. I na internetu svako od nas ima prava, ali i obaveze.
Da idemo dalje:
- Vijeće Evrope – Kibernetičko nasilje i ljudska prava
- UNICEF – Zaustavljanje sajber maltretiranja
- Zakon o digitalnim uslugama – Evropska komisija
- EU Kids Online – Izvještaj o digitalnoj upotrebi na Balkanu
- Bolji internet za djecu – Resursi za mlade ljude
