Danas je lakše nego ikad dijeliti informacije… ali i biti izmanipulisan. Između grešaka, glasina i dobro orkestriranih laži, nije uvijek lako razjasniti stvari. Međutim, nisu sve lažne informacije jednake, a namjere koje stoje iza njih mogu biti vrlo različite.
1- Dezinformacije: kada napravimo grešku nenamjerno
Ovo su lažne informacije koje se dijele bez ikakve namjere nanošenja štete. Mogu proizaći iz nerazumijevanja, nedostatka provjere ili jednostavno greške. Ljudi prenose pogrešne informacije misleći da rade pravu stvar, a da ne shvaćaju da su lažne.
🧠 Uobičajen primjer: Dijeljenje na društvenim mrežama vesti da je neka poznata ličnost mrtva… kada je itekako živa!
2- Dezinformacije: kada namjerno manipulišemo
Namjera je ovdje jasna: obmanuti, manipulirati i utjecati. Dezinformacije se namjerno izmišljaju kako bi se prenijela poruka, često politička ili ideološka. Ovo se obično naziva “lažnim vijestima”.
🧠 Primjer: Donald Trump je 2020. godine tvrdio da su izbori bili namješteni, bez ikakvih dokaza. Ova lažna informacija, koja je postala viralna, bila je dio strategije osporavanja rezultata.
Oblici koje lažne informacije mogu poprimiti:
🔸 Lažne vijesti ili Infox
Potpuno izmišljena priča, stvorena od nule, ali koja nastoji izgledati istinito. Cilj: uvjeriti, utjecati, naštetiti… ili stvoriti uzbuđenje.
🧠 Primjer na Balkanu: U Bosni je 2016. godine lažna vijest tvrdila da je politički kandidat financirao nasilne napade. Priča je izmišljena s ciljem ocrnjivanja njegovog ugleda.
🔸 Manipulacija dekontekstualizacijom
Koristimo stvarnu sliku, stvarnu rečenicu ili stvarni video… ali izvučeno iz konteksta ili iskrivljeno. Rezultat daje potpuno drugačiji utisak od stvarnosti.
🧠 Primjer: Fotografija srpskih demonstranata (2019) kasnije se ponovo pojavila s lažnim natpisom u kojem se tvrdi da protestuju protiv EU.
➡️ Veoma rašireno na društvenim mrežama, posebno tokom sukoba.
🔸 Mamac za klikove
Pretjerani, šokantni ili čak obmanjujući naslovi koriste se za podsticanje klikova. Članak često nema nikakve veze s onim što naslov obećava. Ova vrsta informacija ne mora nužno imati ideološki cilj: prvenstveno se radi o izgradnji publike.
🧠 Primjer: Albanski medij objavljuje da se Brad Pitt seli u Albaniju kako bi pobjegao od Hollywooda. Potpuno netačno, ali savršeno za prikupljanje klikova!
🔸 Prevare i satirične vijesti
Ponekad je to samo da se nasmije ljude, parodira aktuelne događaje ili stvori humoristična atmosfera. Ali ton nije uvijek jasan i mnogi ljudi upadaju u zamku da ove informacije shvate ozbiljno.
🧠 Primjer: Glasina tvrdi da će Crna Gora izgraditi ogromnu piramidu u moru. Apsurdna prevara… za koju su neki vjerovali da je istinita!
🔸 Prevare
Prevara je šala koja se široko širi na internetu, često u obliku lančane ili alarmističke poruke. Ponekad je namijenjena uplašiti, šokirati ili izazvati snažnu emocionalnu reakciju.
🧠 Primjer: Na Kosovu su 2017. godine viralne poruke tvrdile da će zakon zabraniti albanska imena. Ova informacija je bila potpuno lažna, ali je izazvala ogorčenje.
🔸 Propaganda
To je namjerna komunikacijska strategija, koju često koriste vlade ili političke stranke, kako bi uticale na mišljenja. Propaganda može kombinovati istinite informacije, laži, snažne emocije i ponavljanje.
🧠 Primjer: Tokom rata u Bosni (1992-1995), svaka strana je koristila medije da opravda svoje postupke i demonizira neprijatelja. Širene su snažne slike, pristrasne naracije i iskrivljene informacije kako bi se mobiliziralo stanovništvo.
➡️ Propaganda ne laže uvijek: ona može prikazati samo jedan dio stvarnosti, izostavljajući sve ostalo.
🔸 Teorije zavjere
Zasnovani su na ideji da mala, tajna grupa manipuliše događajima iz sjene. Pojednostavljuju složene situacije upirući prstom i sijući nepovjerenje. Vrlo su viralni jer se čini da otkrivaju „skrivenu istinu“.
🧠 Primjeri na Balkanu:
- NATO na Kosovu : Jedna teorija sugerira da NATO nije intervenirao da bi zaštitio civile, već da bi kontrolirao resurse zemlje.
- Atentat na Zorana Đinđića (2003) : Neki tvrde da su strane sile orkestrirale njegovu smrt kako bi spriječile približavanje Srbije EU.
➡️ Ove priče pojačavaju nepovjerenje u institucije i dijele društva.
🔸 Deepfakes
Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, sada možemo kreirati ultrarealistične lažne videozapise u kojima osoba izgleda kao da govori ili radi nešto što nikada nije rekla ili uradila. Ovo je jedan od najzabrinjavajućih oblika dezinformacija danas.
🧠 Primjer: U Sjevernoj Makedoniji, montirani videozapisi su prikazivali kontroverzne izjave određenih političkih lidera.
Sažetak
Zašto je važno znati sve ove oblike?
Jer u svijetu prezasićenom informacijama, poznavanje načina njihovog prepoznavanja već je način da se zaštitite. Lažne vijesti ne dolaze uvijek od “zlih manipulatora”: ponekad dolaze od nas, kada ih prebrzo dijelimo bez provjere. Ali drugi put su izmišljene da nas podijele, utiču na nas ili nas uplaše.
Razumijevanje različitih lica dezinformacija znači učenje kako biti bolje informiran, konstruktivno sumnjati i ostati slobodan u svojim mislima.
