Definicija i problemi
Koncentracija medija odnosi se na fenomen u kojem vlasništvo nad medijskim kompanijama postepeno pada u ruke malog broja investitora.
Ovaj fenomen izaziva mnoga pitanja u vezi sa nezavisnošću medija i pluralizmom informacija. Izražavanje različitih mišljenja je ključno za održavanje zdrave demokratije. Međutim, koncentracija medija podstiče standardizaciju diskursa i potencijalni politički ili ekonomski uticaj vlasnika na emitovani sadržaj.
Rastući rizik
U svom godišnjem Izvještaju o vladavini prava za 2023. godinu , Evropska komisija smatra da je koncentracija u medijima i dalje na “visokom nivou rizika” širom Evropske unije.
Monitor medijskog pluralizma 2024 (MPM 2024) , koji je objavio Centar za medijski pluralizam i slobodu medija , potvrđuje ovaj alarmantni trend. Prema izvještaju, nijedna evropska zemlja nije u niskom riziku u pogledu koncentracije medija , a većina država članica je na srednjem do visokom nivou rizika.
Ovaj rizik se izračunava na osnovu nekoliko kriterija:
- Postojanje i primjena zakonodavstva koje reguliše koncentraciju medija .
- Ekonomska situacija medijskog sektora , koja može podsticati ili ograničavati koncentraciju.
- Procjena nivoa uredničke nezavisnosti medija.
Zašto je medijska koncentracija opasnost za demokratiju?
1. Moć mišljenja u rukama nekolicine aktera
Vlasnici medija i dioničari vrše direktan ili indirektan utjecaj na uređivačku politiku naslova koje posjeduju. Neki kupci medijskih grupa ne traže finansijsku dobit, već povrat investicije u smislu političkog ili ekonomskog utjecaja .
2. Standardizacija diskursa
Ako mali broj aktera posjeduje većinu medija, raznolikost mišljenja i tema koje se obrađuju se smanjuje. Ovaj fenomen može ograničiti izloženost javnosti različitim gledištima, što dovodi do osiromašenja demokratske debate .
3. Nedovoljna transparentnost
U mnogim slučajevima, javnost nije svjesna ko je vlasnik medija koje prati. Ova neprozirnost sprečava čitaoce da procijene potencijalne sukobe interesa koji bi mogli uticati na izvještavanje informacija.
1. Moć mišljenja u rukama nekolicine aktera
Vlasnici medija i dioničari vrše direktan ili indirektan utjecaj na uređivačku politiku naslova koje posjeduju. Neki kupci medijskih grupa ne traže finansijsku dobit, već povrat investicije u smislu političkog ili ekonomskog utjecaja .
2. Standardizacija diskursa
Ako mali broj aktera posjeduje većinu medija, raznolikost mišljenja i tema koje se obrađuju se smanjuje. Ovaj fenomen može ograničiti izloženost javnosti različitim gledištima, što dovodi do osiromašenja demokratske debate .
3. Nedovoljna transparentnost
U mnogim slučajevima, javnost nije svjesna ko je vlasnik medija koje prati. Ova neprozirnost sprečava čitaoce da procijene potencijalne sukobe interesa koji bi mogli uticati na izvještavanje informacija.
Koja rješenja postoje za suzbijanje medijske koncentracije?
1. Jačanje regulacije na evropskom nivou
- Implementirajte kvote vlasništva nad medijima kako biste spriječili da bilo koji igrač posjeduje previše naslova.
- Zahtijevajte veću transparentnost o vlasnicima medija i njihovim finansijskim vezama.
- Promovisati uredničku nezavisnost zagarantovanu zakonom , ograničavajući uticaj akcionara.
2. Razviti alternativne modele vlasništva dionica
- Kooperativni mediji u kojima su vlasnici zaposleni i čitaoci, garantujući uredničku nezavisnost od vanjskih investitora.
- Grupno finansiranje i direktne pretplate kako bi se ograničila ovisnost o velikim grupama.
3. Podići svijest javnosti
- Potaknite provjeru izvora i kritičko razmišljanje u vezi s informacijama i medijima.
- Obučiti građane da prepoznaju potencijalne sukobe interesa u sadržaju koji konzumiraju.
Koncentracija medija u Evropi predstavlja sve veću prijetnju demokratiji , jer smanjuje pluralitet informacija i podstiče standardizaciju diskursa.
Strožiji zakonodavni okvir, pojava alternativnih modela i povećana javna svijest su rješenja za suprotstavljanje ovom trendu i garantovanje slobodnog i raznolikog informisanja.
| Okvir: Šta je Evropski zakon o slobodi medija?Evropski zakon o slobodi medija, koji je stupio na snagu u maju 2024. godine, ima za cilj garantovanje nezavisnosti medija u Evropi. Posebno se odnosi na uplitanje medija, nedostatak transparentnosti u imenovanju menadžera javnih medija i koncentraciju moći u medijskom sektoru. Uvodi mjere transparentnosti za vlasništvo i štiti novinare od špijunaže. Ovaj zakon je dio šireg plana Evropske komisije za podršku demokratiji i slobodi izražavanja. |
Izvori:
https://voxeurop.eu/fr/concentration-medias-europe-menace-democratie/
