U svijetu u kojem informacije cirkuliraju u velikim količinama i velikom brzinom, ključno je zauzeti kritički stav prema sadržaju koji konzumiramo i dijelimo. Potrebno je malo vježbe da bismo znali prepoznati lažne vijesti!
Često ova vrsta informacija predstavlja vještu mješavinu činjenica i fikcije. Njeni autori ponekad polaze od autentičnih dokumenata (citata, fotografija, videa itd.), ali ih pogrešno tumače ili ih izvlače iz konteksta kako bi izvukli potpuno pogrešne zaključke.
Ove “lažne vijesti” mogu utjecati na javno mnijenje, podsticati dezinformacije i ponekad dovesti do ozbiljnih posljedica. Dakle, prije nego što podijelite informacije, odvojite vrijeme da ih analizirate! Evo nekoliko refleksa koje treba usvojiti.
1 – Čuvajte se usmene preporuke
Prvo pitanje koje sebi trebate postaviti kada primate informacije je: „Kako su ove informacije došle do mene?“
Dobio/la sam poruku od rođaka/rođakinje koji/a ima prijatelja/icu koji/a je pripravnik/ca u ordinaciji i koji/a je na Facebook stranici vidio/la da…
Što je duži put između izvora informacije i vas, veća je vjerovatnoća da će se u nju posumnjati. Zaista, jedno od oružja glasina je broj ljudi koji im doprinose. Dajte prednost informacijama primljenim direktno i bez posrednika, od uglednih medija: Svjetske zdravstvene organizacije, vladine web stranice, medija poput franceinfo.fr, Le Monde, France 2, France Inter…
2 – Pogledajte dalje od naslova
Prvi izazov s lažnim vijestima je natjerati vas da ih pročitate. A šta vas navodi da kliknete na njih kako biste saznali više od senzacionalističkog naslova?
Lažne vijesti često počinju senzacionalističkim naslovom. Ponekad će biti napisane velikim slovima, ponekad sa uskličnicima ili senzacionalističkim formulacijama. Suočeni s takvim pozivom na klikove, savjetuje se nepovjerenje.
Primjeri:
“Nevjerovatno! Ovo naučno otkriće će zauvijek PROMIJENITI SVIJET!”
🚨 „Šok: ovaj čudotvorni lijek liječi sve, ali laboratorije to žele sakriti!“
👀 „NIKAD nećete vjerovati šta se dogodilo ovoj slavnoj ličnosti!“
📢 „Skandal: Šta vam doktor ne govori o vakcinama!“
Ovi naslovi se igraju na emocije, strah, senzacionalizam i znatiželju kako bi potaknuli klikove, često na štetu istinitih informacija.
Najbolji način da saznate da li su informacije tačne jeste da pročitate cijeli članak .
3- Identificirajte izvor informacija
Ako odlučite da je članak vrijedan vaše pažnje, postoje tri ključne stvari koje treba uzeti u obzir: ko ga je napisao, na kojem mediju/stranici i kada?
Gdje su informacije objavljene? Provjerite prirodu stranice na kojoj su informacije konsultovane. Kartice „pravna obavještenja“ ili „o nama“ vam uglavnom omogućavaju da identifikujete vrstu stranice koju konsultujete (blog, humoristična stranica, institucionalna itd.). Ako se radi o društvenoj mreži, provjerite prirodu računa koji je podijelio/širio informacije (parodijski račun, institucionalni itd.)?
Ko je autor? Je li on novinar? Specijalista za temu kojom se bavi? Građanin? Zapitajte se koji je njegov cilj: pokušava li nas informirati, dati nam svoje gledište ili nas manipulirati?
Još jedan detalj koji treba provjeriti je datum objave informacije . Informacije koje su stare nekoliko dana, sedmica ili mjeseci mogu brzo zastarjeti. Stoga je uvijek najbolje konsultovati nedavne izvore ili barem provjeriti da nije bilo promjena od objave članka.
4- Čuvajte se klimavih argumenata autoriteta
Vrlo često, lažne vijesti prate reference na osobu koja bi trebala biti autoritet: poznati profesor, tim naučnika na čelu istraživanja… Ovo spominjanje stručnjaka naravno može biti autentično. Ali ponekad, ova ličnost služi samo da da kredibilitet izjavama glasine u očima njene publike.
Kada se suočite s ovim referencama, postavite sebi prava pitanja : Kako se zovu? Ko su oni? Gdje rade? Vrlo često vam lažne vijesti neće dozvoliti da na njih odgovorite.
Još jedna stvar na koju treba obratiti pažnju: upotreba složenog, neobjašnjivog vokabulara. Poruka koja vam objašnjava ključne nove informacije na naučni način zaslužuje provjeru. Zašto biste vjerovali poruci koju niste razumjeli?
5 – Glasina želi biti podijeljena, ne pomažite joj
Glasine su jake onoliko koliko ih širi broj ljudi . Lažne vijesti koje ne postanu viralne nisu lažne vijesti. Zato će poruka koja sadrži lažne vijesti vrlo često (snažno) insistirati da ih podijelite s ljudima oko sebe:
- “Podijelite ovu informaciju sa svojom porodicom, prijateljima i poznanicima.”
- „Podijeli masovno…“, itd.
Suočeni s ovakvom vrstom zahtjeva, vaš radar za lažne vijesti mora biti aktiviran !
6 – Kontrolišite svoje emocije
Lažne vijesti nastoje da vas šokiraju, zbune, zabrinu, dirnu ili vam daju nadu , s ciljem da vas navedu da podijelite informaciju.
Nadalje, oni iskorištavaju pristranost potvrđivanja : svi smo skloni vjerovati onome što potvrđuje naša mišljenja. Društvene mreže i pretraživači nas zarobljavaju u kognitivnom balonu nudeći nam sadržaj sličan onome s kojim smo komunicirali.
👉 Mijenjajte svoje izvore i informirajte se i na druge načine, a ne putem društvenih mreža!
7. Dešifrirajte slike
Slike se redovno zloupotrebljavaju ili manipulišu kako bi se obmanuli korisnici interneta. Obratite pažnju na detalje koji ponekad otkrivaju obmanu.
- Izvršite obrnutu pretragu slika na pretraživaču slika da vidite da li je slika već negdje objavljena i da li je uređivana.
- Provjerite datum objave : neke stare slike su reciklirane i predstavljene kao novije.
link do resursa > Kako provjeriti sliku ili video koji kruži društvenim mrežama?
8- Pročitajte komentare
Iako komentari mogu sadržavati dezinformacije, neki korisnici interneta upozoravaju na lažnost informacija , pružajući argumente i dokaze u obliku linkova ka pouzdanim stranicama.
⚠️ Pažljivo pročitajte komentare i uporedite izvore!
9 – Vratite se na izvor informacije
Ovo je vjerovatno najbolji savjet koji vam možemo dati u vašoj potrazi za istinom. Ako smatrate da su informacije sumnjive ili ako želite biti sigurni da su autentične:
- Potražite citirane izvore i konsultujte se direktno s njima.
- Koristite pretraživač da vidite da li je informacija potvrđena ili opovrgnuta.
- Provjerite slike i videozapise obrnutom pretragom.
Informacije na internetu se često dijele, šire, a ponekad i iskrivljavaju, izvlače iz konteksta ili interpretiraju. Stoga je važno saznati odakle informacije dolaze.
10. Unakrsno upućivanje na nekoliko izvora
Bez obzira na ishod vaše istrage, uvijek je mudro unakrsno referencirati više izvora , posebno ako informacije dolaze s društvene mreže ili nepouzdane stranice.
✅ Informacije koje dijele nekoliko pouzdanih medijskih kuća imaju dobre šanse da budu autentične.
NA KRAJU, NE DIJELITE INFORMACIJE KOJE NISTE PROVJERILI!
Ako nemate vremena da provjerite informacije, izbjegavajte njihovo dijeljenje na društvenim mrežama kako biste izbjegli podsticanje glasina. Pokušajte da se odmaknete i kritički sagledate sadržaj.
Čuvajte se! Zaista, skloni smo tražiti/cijeniti informacije koje podržavaju naše mišljenje, koje ga potkrepljuju. Društvene mreže i pretraživači su to dobro shvatili i redovno nam nude sadržaj zasnovan na onome što nam se svidjelo ili s čime smo komunicirali. Na taj način se postepeno zatvaramo u svoj “kognitivni balon” i uspijevamo uvjeriti sebe da je neka informacija istinita. Zato ne ustručavajte se konsultovati nove izvore i informisati se na načine koji nisu društvene mreže!
link do resursa > Šta je pristrasnost potvrđivanja ?
