Borba protiv lažnih vijesti

Pojam “infoks”: centralni element medijske pismenosti

Definicija: Kada govorimo o infoksima, lažnim informacijama ili “Fake News”, radi se o informacijama fabriciranim, lažiranim ili iskrivljenim, koje se namjerno šire od strane pojedinaca, aktivista ili političkih lidera s ciljem manipulacije građanima i njihovog privlačenja određenim idejama.

Širenje ovakvih lažnih informacija može imati štetne posljedice na društvo: na primjer, kada je cilj usmjeriti se na neku manjinu ili zajednicu kako bi se izazvao strah i podstakla mržnja prema njima. Također, kada se lažne informacije koriste za stvaranje osjećaja nesigurnosti u izbornoj kampanji, manipulacija informacijama postaje izuzetno efikasno oružje.

Primjer: Protesti protiv prisustva migranata u Srbiji pojačali su se uoči parlamentarnih izbora 21. juna. Dana 2. marta 2020. godine, oko 500 ljudi okupilo se u Subotici, na granici sa Mađarskom, optužujući migrante za “zločine”, iako su prema policijskim podacima prekršaji koje su počinili izbjeglice činili samo 0,06% svih zabilježenih prekršaja u zemlji.

Određeni slučajevi i skandali, poput “Cambridge Analytica” u SAD-u (korištenje podataka miliona korisnika za ciljanje lažnim vijestima), pokazuju koliki uticaj manipulirane informacije imaju – od našeg svakodnevnog života pa do predsjedničkih izbora.

Primjer: U martu 2020. godine u Bosni i Hercegovini, žena od 51 godinu koja se vratila iz Italije i bila pozitivna na koronavirus, postala je meta linča na društvenim mrežama nakon što su neki mediji objavili netačne informacije da je prisustvovala koncertu i koristila javni prevoz. Na Facebooku su se pojavili komentari da zaslužuje biti ubijena jer je “donijela zarazu” i da ne bi smjela biti vraćena u BiH.

Na taj način, iskrivljavanjem, manipulacijom i falsifikovanjem stvarnosti s ciljem izazivanja mržnje i ubjeđivanja građana lažnim argumentima ili nepostojećim informacijama, lažne vijesti dovode u pitanje samu istinu i građanstvo u savremenim društvima. Budući da se najčešće oslanjaju na naše emocije, predrasude i potvrđuju već postojeća uvjerenja, infoksi se lako šire i dobijaju veliki odjek na društvenim mrežama, pojačavajući negativne efekte na kvalitet dostupnih informacija.

Zbog toga, budući da su informacije ključne za naš život i odnose s drugima, važno je očuvati njihovu pouzdanost, transparentnost i izbjegavati manipulacije kojima mogu biti podložne. Osim pažljivog praćenja kvaliteta informacija, usvajanje kritičkog stava prema sadržajima koje primamo ili dijelimo smanjuje rizik od manipulacije i omogućava nam da izgradimo pravednije mišljenje.

Kako izbjeći zamke dezinformacija

Za borbu protiv dezinformacija razmatraju se različita rješenja:

• Bolja kontrola širenja informacija online odgovornošću platformi i “internet giganata” (Facebook, Google, Twitter itd.). Oni su uveli mjere koje omogućavaju prijavljivanje lažnih vijesti, uklanjanje profila koji šire govor mržnje i infokse ili sprovođenje kampanja prevencije. Na primjer, u januaru 2020. Facebook je objavio da će uklanjati i zabranjivati “deepfake” videa.

Važno je naglasiti da prepuštanje GAFA regulaciji sadržaja može izazvati probleme sa slobodom izražavanja i cenzurom, jer dominacija ovih giganata otvara ozbiljna pitanja. U nekim državama postoje nezavisne institucije koje kontrolišu tradicionalne medije, ali i kvalitet informacija na online platformama, štiteći korisnike.

• Mnoge države prepoznaju hitnost problema i svoju ulogu u kontroli i pouzdanosti informacija, obično kroz zakonodavne mjere. Ipak, mora se paziti da se ograničavanjem dezinformacija ne ugrozi sloboda medija i novinara.
• Potrebno je pripremiti stanovništvo na sve učestalije susrete sa lažnim vijestima, manipulacijom slika i teorijama zavjere. Kritičko obrazovanje za medije može pomoći da ljudi steknu znanja i razviju kritičko mišljenje.
• I tradicionalni mediji postaju svjesni svoje odgovornosti. Zato se razvio novi oblik novinarstva: Fact-Checking.

Fact-Checking

Porijeklo i definicija

Zbog širenja lažnih informacija, slika i video sadržaja, posebno na internetu, novinarske metode provjere postale su neophodne. Mnogi mediji su stoga razvili posebne odjele za provjeru činjenica.

Nazvan fact-checking, ovaj način novinarstva prvobitno je služio za provjeru izjava političara ili javnih tvrdnji (brojevi, zakoni, itd.). Danas se koristi i za brzu provjeru tačnosti vijesti, slika, glasina i svih informacija koje kruže internetom.

Ograničenja fact-checkinga

Iako je fact-checking koristan, on ne smije postati apsolutna istina. Neka pitanja, poput političkih stavova ili moralnih dilema, ne mogu se provjeriti na ovaj način. Fact-checking je namijenjen isključivo provjeri činjenica.

Također, ponekad nedostaju podaci ili se oslanjaju na druge izvore. Na primjer, broj učesnika protesta mediji često uzimaju iz podataka policije ili organizatora, što može biti kontradiktorno.

Zato i ovdje treba biti oprezan i zadržati kritički duh – znati kada vjerovati fact-checkerima, a kada tražiti dodatni kontekst.