Obrazovni ciljevi

Cilj 1: Obraditi koncept “digitalnog građanstva”

Cilj 2: Dati konkretne primjere dobrih praksi na internetu

Cilj 3: Istaknuti ograničenja “digitalnog građanstva”

Šta je digitalno građanstvo?

Danas je teško, gotovo nemoguće, živjeti bez interneta – bilo u profesionalnom ili privatnom životu. Budući da je internet svuda prisutan, potrebno je naučiti koristiti ga na najbolji mogući način, što podrazumijeva veću kontrolu i bolje razumijevanje našeg digitalnog života.

Definicija: Digitalno građanstvo označava način na koji se korisnici interneta ponašaju i komuniciraju online. To je u osnovi ponašanje koje usvajamo tokom naših interakcija na internetu sa drugim korisnicima, posebno na osjetljive društvene ili političke teme. Prava i obaveze koje imamo u stvarnom životu važe i na internetu. Naše ponašanje i interakcije određuju i način na koji nas drugi doživljavaju online. Međutim, online interakcije ne odnose se samo na ponašanje ili objave, već i na način na koji štitimo svoju privatnost, bilo da je riječ o lozinkama, lokaciji ili digitalnom tragu.

Digitalno građanstvo nas također poziva da kritički promislimo o svom odnosu prema internetu i načinu na koji ga koristimo, posebno kada je riječ o ličnim podacima koje dijelimo, često nesvjesno.

Dobre digitalne prakse

Definicija: Termin “dobre prakse” odnosi se na način na koji bismo se trebali ponašati kako bi internet ostao prostor slobode i međusobnog poštovanja, ali i na pravila koja nametnu same platforme i aplikacije. Mnogi sajtovi i web servisi postavljaju pravila koja definišu ponašanje korisnika.

Primjer: Web aplikacija Twitter daje više savjeta za korištenje svojih alata: “Razmislite o onome što objavljujete: Vi kontrolišete sadržaj na Twitteru ili bilo kojoj drugoj platformi. Nikada ne objavljujte povjerljive informacije i dobro razmislite prije nego javno podijelite svoju lokaciju. Budite oprezni s komunikacijama koje traže vaše podatke ili lozinke. Ako niste sigurni prije objave, zapitajte se: S kim dijelim informacije? Koje i kolike informacije objavljujem? Kolikom broju ljudi su dostupne? Mogu li vjerovati svima koji ih vide?”

Osim savjeta, aplikacija nameće i određena osnovna pravila:

Nasilje: zabranjeno je prijetiti nasiljem protiv osobe ili grupe. Također je zabranjeno veličanje nasilja. Govor mržnje: zabranjeno je prijetiti, uznemiravati ili pozivati na nasilje prema ljudima na osnovu rase, etničkog porijekla, nacionalnosti, kaste, seksualne orijentacije, spola, rodnog identiteta, vjere, starosti, invaliditeta ili teške bolesti.”

Važno je stalno podsjećati da naše online ponašanje ima stvarne posljedice i da, na primjer, cyber maltretiranje može dovesti do tragičnih ishoda u stvarnom životu.

S druge strane, internet danas predstavlja pravi alat za građane. On omogućava bolje informisano građanstvo i participativniju demokratiju, kao i lakši pristup informacijama. Internet omogućava debatu, komunikaciju, te može poslužiti za ukazivanje na opasnosti i rizike za društvo, kao što to čine “zviždači” koji razotkrivaju korupciju ili napade na slobode (vidi dokumentarni film “Citizenfour” iz 2014. o aferi Snowden).

Digitalni trag i pozitivan duh

Definicija: Digitalni trag je skup informacija koje postoje na internetu kao rezultat naše online aktivnosti. To je slika o nama, kreirana kroz naše ponašanje, objave i lične izbore.

Zbog toga je važno nastojati da naš digitalni trag bude što pozitivniji! Možemo pisati blog o određenoj temi, dijeliti talente, snimiti tutorijal, prikupljati sredstva za humanitarnu svrhu ili učestvovati u organizaciji događaja. Mogućnosti da svoj digitalni trag pretvorimo u pozitivan su beskrajne!

Za dodatno učenje

6 praktičnih savjeta za zaštitu privatnosti na internetu

“Citizenfour”: dokumentarni film Laure Poitras iz 2014. o otkrićima Edwarda Snowdena i globalnom špijunskom skandalu NSA.