Šta je medijska pismenost?

Izazovi medijske i informacione pismenosti

Općenito, obrazovanje za medije i informisanje ima za cilj podsticanje znanja i razumijevanja medija i informacija, u kontekstu građanske debate i društvenog učešća.

EMI povezuje dva odvojena područja: informaciona pismenost naglašava važnost pristupa informacijama, njihove evaluacije i etičkog korištenja. Medijska pismenost naglašava sposobnost razumijevanja funkcija medija, procjene načina na koji se te funkcije ostvaruju i racionalno korištenje tih medija za izražavanje.

Ovo područje omogućava onima koji ga prenose:
➡️ Da istaknu ulogu i funkcije medija u društvu, te uslove u kojima mediji ispunjavaju te funkcije.
➡️ Da integrišu i prenesu alate za kritičku procjenu medijskog sadržaja.
➡️ Da zajedno s ciljnom publikom kreiraju kvalitetne informacione medije.

Da bi se razumio puni značaj EMI-ja, treba naglasiti da društvo koje vlada medijima i informacijama, te podstiče razvoj slobodnih, nezavisnih i pluralističkih medija, teži ka podsticanju značajnog građanskog učešća.

Nastava EMI: različiti pristupi

Nastavnici EMI mogu koristiti različite pedagoške pristupe:

Pristup “problem – istraživanje”
Sastoji se od identifikacije problema; prepoznavanja stavova i uvjerenja u pozadini; pojašnjenja činjenica i principa povezanih s tim problemom; organizacije i analize mogućnosti; interpretacije i rješavanja pitanja; poduzimanja mjera i preispitivanja posljedica svake faze. Ovo omogućava učeniku da razvije kritičko mišljenje. Ovaj pristup je naročito koristan za analizu lažnih vijesti ili teorija zavjere.

Studija slučaja
Podrazumijeva detaljno ispitivanje jedne situacije ili događaja. Nudi sistematsku metodu za posmatranje događaja, prikupljanje podataka, analizu informacija i komunikaciju rezultata.

Kooperativno učenje
Može biti od jednostavnog rada u paru do složenijih oblika poput učenja kroz projekte, metode slagalice, pitanja vođenih od strane vršnjaka ili recipročnog podučavanja.

Tekstualna analiza
Učenici uče da prepoznaju kako se kodovi i jezičke konvencije koriste za kreiranje posebnih vrsta reprezentacija koje ciljaju određenu publiku (tehnički, simbolički i narativni kodovi u bilo kojem medijskom tekstu).

Kontekstualna analiza
Cilj joj je pomoći učenicima da upoznaju teme poput sistema klasifikacije za filmove, televiziju i video igre, povezanosti između vlasništva i koncentracije medija te pitanja demokratije i slobode izražavanja.

Pisane prerade
Učenici, na primjer, mogu prikupiti seriju postojećih vizuelnih dokumenata vezanih za život jedne osobe i koristiti ih kao osnovu za pripremu i realizaciju kratkog dokumentarca o toj osobi.

Simulacije
Učenici mogu igrati uloge TV ekipe koja proizvodi emisiju za mlade. Strategija se diskutuje s učenicima kao pedagoški proces.

Produkcija
Omogućava učenicima da se uključe u učenje kroz otkrivanje i praksu. Kroz produkciju medijskih tekstova (audio, video i/ili štampa), učenici mogu istražiti kreativnost i izraziti vlastita mišljenja, ideje i stavove.

Ciklus informacija

Ciklus informacija prolazi kroz različite faze:

➡️ Činjenica
➡️ Upozorenje (novinar dobija informaciju od svojih izvora)
➡️ Provjera (angažuje se više novinara, oni ispituju organizacije, osobe ili institucije na licu mjesta).
➡️ Redakcijski sastanak – glavni urednik okuplja šefove službi, odlučuje se o slanju novinara na teren i razmatraju se različiti uglovi: karakteristike, pretpostavke, presedani, reportaže, dnevni izvještaj…
➡️ Tokom pisanja, novinar sastavlja članak ili komentar, urednici ga pregledaju, ispravljaju, dodaju opise fotografija…
➡️ Kada su informacije unakrsno provjerene, dolazi trenutak za objavu. Objavljuje se u obliku flash vijesti, upozorenja ili agencijske vijesti, zavisno od važnosti informacije.

Važno: Imati scoop znači objaviti informaciju prvi. Ostali mediji je mogu preuzeti, ali uz navođenje izvora.