Pedagoški ciljevi

Cilj 1 : Savladati ključne koncepte “cyber-građanstva” i “građanskih medija”

Cilj 2 : Pružiti primjere uspjeha građanskih medija

Cilj 3 : Procijeniti rizike i zamke građanskih medija

Šta je građanski medij?

Definicija: U izrazu „građanski medij“ nalazimo riječi „medij“ i „građanski“. Radi se o medijima, tj. o sredstvima (radio, TV, internet itd.) putem kojih se prenose informacije široj javnosti. Istovremeno, koristi se pridjev „građanski“ jer autori ovih članaka i istraživanja nisu profesionalni novinari, već obični građani koji imaju za cilj da otvore rasprave o specifičnim pitanjima ili društvenim problemima.

Samim tim, čitalac napušta isključivo pasivnu ulogu i uključuje se u proces kreiranja i širenja informacija. Učešće je dakle veoma važan element građanskih medija. Kroz radio stanice (online ili ne), ali i blogove, vlogove (blogovi čiji je glavni alat video), podcaste itd., obični građani, istraživači ili aktivisti iz nevladinog sektora mogu uzeti riječ i doprijeti do šire publike.

Primjer: U Albaniji, blog kao građanski angažman: osnovan 2007. godine od strane Ardiana Vehbiua, blog “Peizazhe të Fjalës” (Pejzaž riječi) predstavlja nezavisan prostor, dugoročan model u albanskom medijskom okruženju koje se suočava sa brzim promjenama, smanjenjem finansijskih resursa, padom kredibiliteta i značajnom politizacijom. Prema autoru, “Blog je od samog početka zamišljen kao ‘svetište’ slobodne albanske misli, zaštićene od zastrašivanja, stigmatizacije, suđenja, pritisaka i drugih savremenih oblika cenzure u javnom diskursu”.

Angažman putem društvenih mreža

Društvene mreže su transformisale cirkulaciju informacija, koja je tradicionalno bila vertikalna i jednosmjerna, u mnogo horizontalniji oblik. Svatko može kreirati sadržaj i dijeliti ga u okviru vlastite mreže, ali i šire. Ova komunikacija nije samo virtuelna, već se često odvija paralelno ili prije konkretnih mobilizacija na terenu. U okviru arapskih revolucija, na primjer, društvene mreže su imale nesumnjivu ulogu, ali političke promjene su nastale zahvaljujući društvenim pokretima (protesti, blokade itd.). Mreže omogućavaju brzo širenje ideja, ali promjene na društvenom nivou nastaju tek kada se ovaj angažman susretne sa realnošću na terenu.

Primjer: U Srbiji, pokret #1od5miliona nastao krajem 2018. godine uspio je iskoristiti nove tehnologije i moderne komunikacijske kanale za mobilizaciju građana putem dijeljenja sadržaja online i razmjene informacija preko društvenih mreža. Na taj način je pokret brzo dobio široku publiku, a Twitter i Facebook su omogućili stvaranje grupa za debatu i masovnu mobilizaciju građana protiv autoritarnih tendencija vlasti i za slobodu izražavanja.

Rizici i zamke

Treba imati na umu da je novinarstvo profesija koja zahtijeva specifične vještine i poštivanje etike. Ipak, svako može učiti o novinarstvu, naročito kroz dijalog između profesionalnih novinara i amatera. Ova razmjena znanja može omogućiti da građanski mediji postanu prave alternativne i pouzdane izvore.

Lakoća s kojom danas svako može preuzeti ulogu amaterskog novinara nosi i određene rizike. Proizvođači informacija ponekad ignorišu osnovne norme novinarske etike i šire netačne, pa čak i potpuno manipulativne informacije.

Građanski mediji, televizijski kanali, štampa ili društvene mreže – količina i raznovrsnost informacija danas su bogatstvo koje zahtijeva da sačuvamo kritički duh prema svim izvorima.

Pored toga, internet je prostor slobode, ali i ekonomskih razmjena. Marketinška logika prožima i internet i društvene mreže, pa informacija postaje i izvor profita.

Širenje određenih informacija (posebno onih sa snažnim emocionalnim uticajem na čitaoce) može takođe biti izvor profita u sistemu finansiranom od strane oglašivača i reklama. Ovaj fenomen “ClickBait-a” (mamaca za klikove) sve je češći i navodi korisnike da kliknu na link i posjete sajt. Autor članka i samog sajta zapravo se plaća prema broju pregleda. To predstavlja rizik jer se lažna uvjerenja mogu širiti samo da bi privukla korisnike.