1- Šta je pristrasnost potvrđivanja?
Jeste li ikada primijetili da uvijek pronađete dokaze koji potvrđuju ono u što već vjerujete? To nije slučajnost, to je pristranost potvrđivanja u akciji!
Pristrasnost potvrđivanja je kognitivna pristrasnost koja uključuje traženje, tumačenje i pamćenje informacija na način koji potvrđuje naša postojeća uvjerenja, dok istovremeno minimizira ili ignorira informacije koje im proturječe.
Ova pristranost nas tjera da favoriziramo informacije koje jačaju naše vrijednosti, naš način života itd. Stoga mnogo brže i lakše odbacujemo informacije koje su protivne našim uvjerenjima. Ukratko, želimo znati ono što već znamo.
Ovaj odlomak iz videa „Kad bi Google bio muškarac“ savršeno ilustruje ovu pristranost!
Prijevod: „Vakcine uzrokuju autizam – Pa, imam milion rezultata koji kažu da ne uzrokuju, i jedan rezultat koji kaže da uzrokuju – znao sam!“
2- Zašto smo skloni vjerovati lažnim vijestima?
Naš mozak je prirodno sklon usvajanju mentalnih prečica kako bi brzo obradio informacije. Pristrasnost potvrđivanja je tipičan primjer, zbog čega dajemo prioritet informacijama koje podržavaju naša mišljenja i odbacujemo informacije koje ih osporavaju. Ovaj mehanizam je univerzalan i ne odražava nedostatak inteligencije, već prirodnu ljudsku sklonost.
3- Uloga pristranosti potvrđivanja u širenju lažnih vijesti
Pristrasnost potvrđivanja igra ključnu ulogu u širenju lažnih vijesti. Kreatori takvih obmanjujućih informacija često ih dizajniraju tako da rezoniraju s postojećim uvjerenjima njihove ciljne publike, što ih čini lakšim za prihvatanje i dijeljenje.
Primjer: Osoba koja se protivi imigraciji vjerovatnije će povjerovati i dijeliti lažne vijesti u kojima se tvrdi da je imigrant počinio zločin, bez nastojanja da provjeri istinitost informacija.
Neki primjeri:
Teorije zavjere o vakcinama : Kruže neosnovane glasine koje tvrde da su vakcine neefikasne ili opasne. Protivnici vakcinacije mogu ignorisati naučne dokaze i fokusirati se na anegdote ili neprovjerene izvore koji podržavaju njihov stav.
Pristrasne informacije o etničkim grupama : Zbog složene historije Balkana, na primjer, neki ljudi mogu biti skloni vjerovati negativnim stereotipima o drugim etničkim grupama, zasnovanim na pričama ili informacijama koje potvrđuju njihove predrasude, dok istovremeno ignorišu pozitivne primjere ili kontradiktorne podatke.
Muzičke i kulturne preferencije : Mlada osoba koja preferira određeni muzički žanr može tražiti pozitivne recenzije svojih omiljenih izvođača i izbjegavati ili diskreditirati negativne recenzije, čime učvršćuje svoje uvjerenje da je njen izbor najbolji.
4- Efekat balona i algoritmi
Pristrasnost potvrđivanja pojačana je našim društvenim i digitalnim okruženjem. Skloni smo se okružiti ljudima koji dijele slična mišljenja, stvarajući “informacijski mjehur” gdje se naša uvjerenja stalno pojačavaju.
Algoritmi društvenih medija pojačavaju ovaj fenomen tako što nam prvenstveno prikazuju sadržaj koji je usklađen s našim preferencijama i filtriraju konfliktne informacije. Oni prikupljaju vaše podatke (uvjerenja, ukuse, interese, prijatelje, lokaciju, datum rođenja, spol itd.) i sortiraju sadržaj i oglase koji vam se predlažu. Ovo ograničava našu izloženost različitim perspektivama i pojačava naša početna uvjerenja.
📌 Primjer : YouTube preporučuje videozapise na osnovu vaše prethodne historije gledanja. Neko ko gleda videozapise skeptičnih prema klimatskim promjenama sve će više vidjeti sadržaj koji negira globalno zagrijavanje, što će pojačati njegovu pristranost potvrđivanja.
5- Kako zaobići pristranost potvrđivanja
Da bi se ublažio utjecaj pristranosti potvrđivanja, bitno je razviti svjesne strategije:
– Prepoznajte postojanje pristranosti: Priznavanje da smo svi podložni pristranosti potvrđivanja prvi je korak u njenom prevazilaženju.
– Gajite sumnju: Dovodite u pitanje informacije, čak i ako podržavaju naša uvjerenja, i aktivno tražite kontradiktorne izvore.
– Diverzificirajte svoje izvore informacija: Konsultujte medije s različitim perspektivama, uključujući i one s kojima se ne slažemo nužno, kako biste dobili potpuniji uvid u teme.
– Pridajte važnost informacijama koje su u suprotnosti s našim uvjerenjima: Odvajanje vremena za analizu i razumijevanje informacija koje osporavaju naša mišljenja može obogatiti naše razumijevanje i smanjiti predrasude.
📌 Praktična vježba : Pokušajte pročitati ozbiljan članak koji je protivan jednom od vaših uvjerenja i analizirajte ga otvorenog uma. Kako se osjećate? Da li instinktivno želite da ga odbacite? Zašto?
Osvještavanjem o pristranosti potvrđivanja i usvajanjem ovih refleksa, možemo poboljšati svoje kritičko razmišljanje i izbjeći upadanje u zamke dezinformacija.
