Šta je pogrešan argument?
Pogrešan argument je način razmišljanja koji naizgled izgleda logično, ali vodi do pogrešnih zaključaka, bilo zato što se oslanja na logičke greške ili zato što manipuliše emocijama, uvjerenjima ili predrasudama onih koji ga slušaju.
Postoje dvije glavne kategorije pogrešnih argumenata:
- Sofizam , koji se namjerno koristi za manipulaciju, uvjeravanje ili preusmjeravanje debate.
- Paralogizam , koji se zasniva na grešci u rasuđivanju počinjenoj u dobroj vjeri, bez ikakve namjere obmanjivanja.
Oni su svuda: u političkim debatama, diskusijama na društvenim mrežama, reklamama, pa čak i u određenim teorijama zavjere. Učenje uočavanja ovih lažnih logika daje vam sredstva da jasnije razmišljate, izbjegavate zamke retorike… i bolje se oduprete manipulaciji.
1- Argument ad personam
Ovo je jedan od najlakše uočljivih pogrešnih argumenata; on uključuje napad na osobu koja iznosi ideju ili argument, a ne na samu ideju ili argument. To se radi kako bi se skrenula pažnja s prijedloga o kojem bi se trebalo raspravljati. Često je to argument koji je pun mržnje ili klevetnički, ili koji podstiče mržnju ili klevetu.
👉 „Moj protivnik je glup/nesposoban, kako bi mogao imati valjanu ideju?“
👉 Greta Thundberg je često kritizirana zbog svog izgleda, godina ili Aspergerovog sindroma, a ne zbog argumenata koje iznosi.
2- Brzopleta generalizacija
Izvođenje opšteg zaključka iz nekoliko izolovanih primjera. Iako navedeni slučajevi mogu biti relevantni za doneti zaključak, problem predstavlja njihova rijetkost.
👉 „Vozač BMW-a me je presjekao, svi vozači BMW-a su nepažljivi vozači.“
3- Argument ad populum
Tvrdnja da je nešto istinito jednostavno zato što mnogi ljudi vjeruju u to:
“Ako svi tako misle, onda bi to trebalo biti norma.”
Poznata varijanta poziva se na tradiciju kako bi se (lažno) zaključilo da, budući da su se stvari oduvijek radile na određeni dobro poznati način, to stoga mora biti i ispravan način. Pozivanje na masu i tradiciju vrlo je učinkovita strategija i stoga je manipulatori visoko cijene.
👉 „Većina naših sugrađana vjeruje da bismo trebali provoditi vojne operacije u inostranstvu; stoga je to ispravna stvar.“
4- Klizav teren
Ova zabluda uključuje predstavljanje niza katastrofalnih posljedica bez demonstriranja uvjerljive uzročno-posljedične veze ili pretjerivanje . Klizav teren omogućava skretanje s teme jer odvlači našu pažnju od teme o kojoj je riječ, vodeći nas da razmotrimo nešto drugo.
👉 „ Ako ti ovo dam danas, sutra ćeš htjeti sve.“
👉 „Ako dozvolimo istospolne brakove, uskoro će to biti poligamija, a zašto ne i incest?“
👉 „Ako zabranimo nošenje oružja, malo po malo bit ćemo lišeni svih svojih sloboda i živjet ćemo u totalitarnoj zemlji.“
5. Lažna dilema
To uključuje zarobljavanje protivnika u lažnoj alternativi ; on mora birati između A, što je katastrofalno, i B, što je stav koji brani sofista. Predstavlja samo dvije opcije kao jedine, dok maskira alternative. Drugim riječima, situacija se predstavlja kao binarna, kada to nije.
👉 „Ko nije s nama, protiv nas je.“
👉 „Glasajte za mene jer ako ne glasate za mene, nastat će haos“
6 – Slamnati čovjek
To uključuje stvaranje pojednostavljene ili iskrivljene karikature argumenta protivnika, pripisivanje potpuno izmišljenih ideja ili riječi istima i argumentiranje protiv te karikature umjesto protiv originalnog argumenta. Dotične ideje i riječi su, naravno, odabrane jer se lakše kritikuju.
👉 „Želite regulirati ekonomiju? Dakle, želite nametnuti komunistički režim?“
7- Anonimni argument autoriteta
Sastoji se od pozivanja na nejasne ili neidentifikovane izvore kao što su „naučnici“ ili „stručnjaci“ kako bi se tvrdilo da je nešto istinito i dala težina toj tvrdnji.
Budući da imena poznatih stručnjaka nisu navedena niti identifikovana, nemoguće je reći da li su oni zaista kvalifikovani, ili čak reći da li je citirana izjava istinita.
👉 „Prema naučnicima, ispijanje jedne čaše alkohola dnevno je dobro za vaše zdravlje.“
8- Korelacija nije uzročnost
Ova zabluda stvara uzročnu vezu tamo gdje postoji samo jednostavna korelacija. Mnogi ljudi brkaju korelaciju (činjenicu da se stvari mijenjaju u isto vrijeme) s uzročnošću (činjenicom da jedna stvar uzrokuje drugu).
Utvrđivanje da li uzročnost zaista postoji zahtijeva vrijeme, istraživanje i naučnu studiju sa statističkim činjenicama i rigoroznom metodologijom. Drugim riječima, da bi se uspostavila uzročna veza, ona se mora dokazati. Često se na društvenim mrežama pojavljuju grafikoni ili mape koje tvrde da mogu jednostavno objasniti složena pitanja kako bi potkrijepile neku tvrdnju.
⚠️ Slične krivulje ne znače uvijek uzrok i posljedicu . ⚠️
👉Tridesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj, neki slogani su glasili: ” Tri miliona nezaposlenih, tri miliona Jevreja “
👉 „Opasno je ići u bolnicu jer tamo umire više ljudi nego drugdje “ – „odlazak u bolnicu“ i „umiranje“ su povezani, jer ljudi idu u bolnicu jer imaju zdravstvenih problema. A rizik od smrti povećavaju zdravstveni problemi.
9- Poziv na neznanje (argumentum ad ignorantiam)
Ova zabluda uključuje tvrdnju da je izjava istinita jednostavno zato što se ne može dokazati kao lažna – ili obrnuto, da je lažna jer se ne može dokazati kao istinita. To se svodi na korištenje našeg neznanja kao dokaza, što nije valjano zaključivanje.
Ova vrsta argumenta je vrlo česta u pseudoznanstvenim ili teorijama zavjere : iskorištava sive zone ili neizvjesnosti kako bi tvrdila sve i svašta.
👉 „Niko nikada nije dokazao da vanzemaljci ne postoje, tako da moraju postojati.“
👉 „Ne postoji dokaz da je ova vakcina potpuno bezopasna, tako da je opasna.“
👉 „Ne možemo dokazati da vlada ništa ne krije… tako da moraju nešto skrivati od nas!“
Pogrešni argumenti su pomalo poput sumnjivih oglasa na internetu: zvuče uvjerljivo, ali je najbolje ne klikati prebrzo. Ponekad su suptilni, često učinkoviti i uvijek obmanjujući. Koristimo ih da manipuliramo, da uvjerimo bez dokaza ili jednostavno zato što smo ih apsorbirali, a da toga nismo ni svjesni.
Znati kako ih uočiti je prava prednost: dobijate perspektivu, jasnije vidite stvari… i postajete mnogo teži za manipulaciju. Zato održite oštro oko i nastavite trenirati svoje kritičko razmišljanje!
