Lažne vijesti kruže posvuda na društvenim mrežama, a neke od njih su posebno dobro osmišljene. Između iskrivljenih slika, videa izvučenih iz konteksta i ultrarealističnih montaža, postaje teško razlikovati činjenice od fikcije. Ali dobra vijest je: postoje tehnike i alati za uočavanje ovih manipulacija i izbjegavanje nasjedanja na njih.
Zašto je to tako opasno?
Jer slika ostaje urezana u naše misli. Ostavlja trajan utisak, dira, šokira i zgrožava… čak i ako je lažna. Fotografija izvučena iz konteksta ili dobro urađena montaža mogu uticati na naša mišljenja, podsticati teorije zavjere , rasplamsati mržnju ili manipulisati javnim mnjenjem.
1- 4 glavna oblika vizualne manipulacije
📍 1. Slike izvučene iz konteksta
Ovo je vjerovatno najčešća tehnika. Prava, neretuširana slika se jednostavno koristi u drugom kontekstu kako bi se prenijela lažna poruka.
Primjer: Video policijskog nasilja u Južnoj Africi predstavljen je na društvenim mrežama kao scena koja se odvija u Francuskoj, kako bi se osudila francuska vlada.
📌 Kako provjeriti?
→ Izvršite obrnutu pretragu slika (pogledajte alate u nastavku) da biste pronašli njeno prvo pojavljivanje i pravi kontekst.
→ Pročitajte komentare ili članke za provjeru činjenica koji su možda već opovrgnuli sadržaj.
2- Izrezane, skraćene ili modificirane slike
Izrežemo dio slike, dodamo filter ili modificiramo element kako bismo scenu učinili da kaže nešto drugo .
Primjer: Fotografija protesta u Srbiji je izrezana kako bi izgledalo kao da se pali zastava EU, iako je ona zapravo bila na tlu iza barijera.
📌 Kako provjeriti?
→ Uporedite s originalnom verzijom slike (često vidljivo putem obrnute pretrage).
→ Obratite pažnju na zamućena, iskrivljena ili nekonzistentna područja (sjene, refleksije, proporcije itd.).
3- Fotomontaže i digitalni trikovi
Superponiramo elemente, kloniramo objekte, ubacujemo lica… Rezultat: slika izmišljena od nule , ali vrlo realistična.
Primjer: Lažna fotomontaža tvrdila je da je političar učestvovao na sastanku s ekstremistima, dok je u stvarnosti njegovo lice jednostavno dodano na fotografiju.
📌 Kako provjeriti?
→ Zumiranje slike može otkriti tragove retuširanja .
→ Koristite alate za analizu slike (pogledajte dolje).
4- Deepfakes (i drugi lažni videozapisi)
Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji , sada možemo natjerati nekoga da kaže ili uradi stvari koje nikada prije nije rekao ili uradio , u ultrarealističnom videu.
Primjer: Lažni video prikazuje balkanskog predsjednika kako daje antievropske izjave — sve je bilo lažno, ali video je izgledao autentično.
📌 Kako provjeriti?
→ Obratite pažnju na sinhronizaciju usana , čudne mikroekspresije ili promjene glasa .
→ Provjerite izvor videa (pouzdan ili nepoznat?) i unakrsno provjerite informacije.
Ali i… obmanjujući grafikoni: Kada brojevi govore ono što želite da vam kažu
Grafikon je izuzetno koristan za razumijevanje mnogo informacija odjednom. Ali budite oprezni, može vas i zavarati… a ponekad je to čak i urađeno namjerno! Nema potrebe izmišljati brojke da biste manipulirali mišljenjem: samo ih predstavite na određeni način kako biste vodili svoju interpretaciju.
🔍 Najčešće korištene tehnike :
🚨 Odaberite šta vam odgovara : Neki podaci su skriveni ili istaknuti u zavisnosti od željenog cilja.
📉 Igrajte se sa skalom : Promjenom proporcija možete preuveličati ili umanjiti fenomen.
🎨 Stvorite vizuelni haos : Previše elemenata ili obmanjujući dizajn zamagljuju poruku.
📊 Koristite neprikladne oblike : Neke grafike iskrivljuju percepciju razlika između figura.
🧐 Korelacija naspram uzročnosti: Zamka lažnih veza
Dvije krive koje rastu zajedno, da li su nužno povezane? Ne tako brzo! Grafovi vole da se igraju zbrkom između korelacije (dva fenomena se razvijaju istovremeno) i uzročnosti (jedan je uzrok drugog). Ova pristranost se iskorištava da bi se ljudi naveli da vjeruju u veze koje ne postoje, superponiranjem krivulja koje nemaju nikakve veze jedna s drugom.
Primjer? Broj filmova s Nicolasom Cageom i broj utapanja u Sjedinjenim Državama su u korelaciji … ali to ne znači da vas gledanje njegovih filmova tjera da poželite zaroniti u bazen. 😆 Dakle, prije nego što nasjeste na to, uvijek se zapitajte: “Jesu li ova dva podatka zaista povezana ili je to samo slučajnost?”
Ukratko, prije nego što povjerujete grafikonu, zapitajte se da li slika odgovara stvarnim brojevima ili neko pokušava suptilno da utiče na vas! 🔎💡
5- Nekoliko savjeta kako izbjeći ove manipulacije:
🔍 1. Provjerite datum slike
🗓 Pazite na datume!
Mnoge lažne vijesti ponovo koriste stare slike kako bi navele ljude da povjeruju da se radi o nedavnom događaju. Prvo što trebate učiniti: provjerite datum . Da biste to učinili, možete pretražiti metapodatke slike, koji se nazivaju Exif podaci . Ovo može otkriti tačan datum , a ponekad čak i lokaciju gdje je fotografija snimljena. Na računaru, jednostavan klik desnim tasterom miša (Svojstva > Detalji) će vam reći više. Također koristite alate poput Jeffreyjevog Exif Viewera da istražite ove skrivene informacije.
🖼️ 2. Izvršite obrnutu pretragu pomoću Google Images ili TinEye-a
🔎 Obrnuta pretraga, vaš najbolji prijatelj!
Ponekad su lažnjaci lijeni i ponovo koriste stock slike. Da biste provjerili da li je fotografija već ranije objavljena, koristite obrnutu pretragu na Google Images , TinEye ili Yandex . Prevucite i ispustite fotografiju ili kopirajte njen URL i vidjet ćete gdje se već pojavila na webu. Jednostavno je i nevjerovatno efikasno u otkrivanju montaža ili slika izvučenih iz konteksta!
🕵️♂️ 3. Pogledajte detalje na slici
🧐 Oštro oko za nedosljednosti
Pažljivo pogledajte detalje : odjeću, znakove, vrijeme, arhitekturu… Sve što bi moglo izgledati čudno ili anakrono. Lokacije možete provjeriti i pomoću Google mapa, Eartha ili Street Viewa kako biste ih uporedili sa stvarnošću.
👤 4. Ko je originalni autor?
📲 Istraga prvog autora
Prije nego što povjerujete slici, vratite se izvoru! Ko ju je prvi objavio? Provjerite identitet autora: je li to novinar, amater ili račun koji često dijeli sumnjiv sadržaj? Ova mala istraga može mnogo toga otkriti o pouzdanosti informacija.
🤝 5. Koristite mreže… da provjerite mreže!
🌐 Provjera činjenica je također kolektivna aktivnost.
Tražite demantije, čitajte komentare i razgovarajte s drugim korisnicima interneta. Postoje mnoge zajednice za provjeru činjenica kako bi se pronašle lažne vijesti. Kada ste grupa, lakše je uočiti nedosljednosti! Postoje i stranice koje navode lažne vijesti u vijestima; ne ustručavajte se provjeriti jesu li informacije opovrgnute na tim stranicama!
6- Alati za provjeru slike ili videa
🔍 Obrnuta pretraga slika
- Google slike (kliknite na ikonu kamere)
- TinEye
- Yandex (vrlo moćan za neke viralne slike)
- InVID (proširenje za provjeru videa)
🧪 Tehnička analiza slike
- Fotoforenzika : za otkrivanje retuširanja, abnormalne kompresije itd.
- JPEGsnoop: za analizu metapodataka fotografije
🧩 Detekcija deepfake-a
→ Trenutno ne postoji 100% pouzdan alat za širu javnost, ali opservatorije poput Deepware-a ili Hive AI- a nude detekcije (na engleskom).
