Prezentacija aktivnosti

Cilj ove vježbe je da se učesnici upoznaju s alatima za provjeru informacija i da ih se podstakne da postavljaju prava pitanja kada se suoče sa senzacionalističkim informacijama.

Tokom ove aktivnosti oni će morati prepoznati među više članaka/informacija na internetu one koje predstavljaju manipulaciju i koje možemo svrstati u “lažne vijesti (Fake News)” i one koje se odnose na provjerene i pouzdane informacije. Na kraju će morati objasniti prirodu tih lažnih vijesti odgovarajući na nekoliko pitanja kako bi se otvorila šira diskusija o manipulaciji informacijama.

Moguće varijante:

  • Provjeru informacija mogu raditi u grupama ili individualno.
  • Članci se mogu podijeliti učesnicima direktno na računarima (putem USB-a ili e-maila) ili prikazati na ekranu pomoću projektora (učesnici će tada morati pronaći članak prije nego što ga svrstaju u kategoriju “Lažne vijesti ili ne”).

Tok aktivnosti

1. Priprema članaka: Za ovu vježbu faza istraživanja i odabira članaka je ključna jer određuje uspjeh aktivnosti. Predloženi članci treba da natjeraju učesnike na analizu, razmišljanje i kritičko promišljanje. Preporučuje se da to budu “prave” informacije koje su iznenađujuće ili senzacionalne, kako bi se pokazalo da stvari nisu uvijek očigledne i da je potrebno kritičko mišljenje. Također, treba izabrati različite lažne informacije, npr. o nauci, politici, poznatim ličnostima itd. Poželjno je da broj članaka ne prelazi 6, kako se vježba ne bi otežala.

2. Priprema sale: Podijeliti učesnike u grupe ili im omogućiti individualni rad na računarima.

3. Distribucija članaka: Učesnici dobijaju članke koje trebaju analizirati i odlučiti da li ih svrstati u kategoriju “lažne informacije” ili “provjerene i pouzdane informacije”.

4. Provjera informacija: Zadatak učesnika je da primijene metodu provjere informacija i novinarski pristup (vidi “FICHA 7 – pristupiti informacijama s kritičkim stavom”). Metodu je moguće objasniti prije početka ili ostaviti učesnicima da sami pronađu način. Budući da danas postoji mnogo web stranica za provjeru činjenica, neke lažne vijesti će vjerovatno već biti analizirane, a učesnici će ih moći koristiti – ali moraju razumjeti kako je provjera obavljena i koji je postupak korišten.

5. Prezentacija rezultata: Kada završe, učesnici daju svoj konačni sud “Lažna vijest ili ne”. Članci se mogu prikazati na ekranu, a grupe će dati svoj odgovor. U slučaju grešaka, važno je analizirati razloge i izvršiti ispravku. Moguće je i dodati varijacije kako bi se uključilo kretanje – npr. učesnici se pozicioniraju u prostoriji: desno za “Lažna vijest”, lijevo za “Ne lažna vijest”. Također se mogu koristiti obojeni papiri (crveni = Fake News, zeleni = provjerena informacija).

6. Zaključak: Za dublju diskusiju poželjno je postaviti nekoliko pitanja:

  • Koji je bio cilj tih lažnih informacija (prevara, podsticanje mržnje, promocija ličnosti, izborni cilj…)?
  • Koji postupak je korišten (manipulacija slikom, dekontextualizacija, izmjena prave informacije…)?
  • Je li provjera bila duga i da li biste to mogli ponavljati u svakodnevnom životu?

Ova pitanja mogu poslužiti kao uvod u druge pojmove, poput Fact-Checkinga.

Adaptacija aktivnosti online

  1. Voditelj kreira link na ZOOM platformi i šalje ga učesnicima (ili koristi neku drugu poznatu platformu).
  2. Kada su svi u “virtualnoj učionici”, voditelj raspoređuje učesnike u grupe.
  3. Voditelj dodjeljuje članke grupama.
  4. Grupe napuštaju glavnu sobu i ulaze u “privatne sobe” (opcija na ZOOM-u). Tamo mogu istraživati internet i razvrstavati članke u kategorije “lažna informacija” ili “provjerena i pouzdana informacija”. Komunikacija se odvija putem chata ili video poziva.
  5. Rezultati se iznose u glavnoj “virtualnoj sobi”. Svaka grupa imenuje portparola koji predstavlja njihove odgovore i objašnjenja.
  6. Voditelj vodi debatu na osnovu grešaka i otvara diskusiju o lažnim vijestima, njihovim mehanizmima i uticajima.