Šta je informacija?

Definicija informacije

Informacija je poruka koja:

1. Od javnog interesa : To se tiče velikog broja ljudi.
2. Činjenično je : Zasnovan je na činjenicama, a ne na mišljenjima.
3. Provjerljivo : Potvrđeno je iz pouzdanih izvora.

Porijeklo riječi “informacija” potiče od latinske riječi informare , što znači “formirati se”, “dati sebi ideju o nečemu”. Informacija nam stoga pomaže da bolje razumijemo svijet oko sebe.

Informacija, glasina, anegdota ili mišljenje?

Primjeri

• Anegdota : „Moj prijatelj je otišao u kino.“ → Nije vijest, jer se ne tiče velikog broja ljudi.
• Mišljenje : „Ovaj film je sjajan!“ → Ovo nije činjenica, već lični sud.
• Informacija : “Snima se novi film o superheroju.” → Ovo je provjerljiva činjenica koja je zanimljiva širokoj publici.
• Glasina : “Veoma poznati glumac je navodno napustio set.” → Možda je zanimljivo, ali nije potvrđeno.

>>>  Članci Profesija novinara

Informacija VS Mišljenje: Naučite razlikovati jedno od drugog

U svakodnevnom životu, stalno smo izloženi informacijama i mišljenjima, bilo u medijima, na društvenim mrežama ili u našim razgovorima. Da bismo bili informirani čitalac i građanin, bitno je da budemo u stanju brzo ih razlikovati i razviti kritičko razmišljanje.

• Informacije se zasnivaju na činjenicama, događajima, statistikama, studijama ili zapažanjima. Provjerljive su i objektivne.
• Mišljenje izražava lični sud, uvjerenje ili vrijednost. Ono nije ni istinito ni lažno, jer je podložno subjektivnom tumačenju.

Zašto ih je teško razlikovati?

Naše emocije utiču na našu percepciju informacija. Informacije koje nas uznemiruju mogu se činiti pristrasnim, dok mišljenje koje je u skladu s našim uvjerenjima može izgledati kao apsolutna istina. To se naziva pristranost potvrđivanja .

>>>> članak o pristranosti potvrđivanja.

Tragovi za razlikovanje informacije od mišljenja

1. Ton i vokabular

• Informativni tekst koristi neutralan i deskriptivan ton. Autor ne uključuje sebe i preferira zamjenice u trećem licu ( on, ona, jedan, oni, oni ). Citati se uvode objektivnim glagolima: potvrditi, izvijestiti, posmatrati, demonstrirati .
• Članak s mišljenjem usvaja subjektivan i kritički ton, često obojen emocijama. Autor izražava svoje ideje koristeći lične zamjenice ( ja, mi ) i koristi konotativne termine: vjerujem, predlažem, uzvikujem, prijetim .

2. Da li je to provjerljivo?

• Informacije se mogu dokazati provjerljivim činjenicama (imena, datumi, brojke, studije, pouzdani izvori).
• Mišljenje se ne može objektivno provjeriti jer se zasniva na ličnoj interpretaciji.

Novinari su dužni provjeriti svoje izvore i jasno navesti ljude koje intervjuišu. Netačne informacije mogu biti ispravljene ili poricane.

3. Vrsta sadržaja

• Informativni tekstovi : izvještaj, istraga, novinski članak.
• Mišljenja : uvodnik, kolumna, blog, video influencera.

Pazite na miješanje žanrova

Neki članci s mišljenjem oslanjaju se na provjerljive činjenice, a neki informativni članci mogu sadržavati subjektivne komentare. Stoga je bitno razviti kritičko oko i uvijek provjeriti svoje izvore.

DA SAKRIŽEMO: